U pisanim izvorima naziv grada se prvi put spominje 1435. godine pod imenom „Lubussa“. Tek u drugoj polovini 19. stoljeća Ljubuški se na kartama i planovima bilježi svojim današnjim imenom. Područje Ljubuškog kako svjedoče i brojni povijesni ostaci bilo je vrlo poželjno mjesto za naseljavanje još od davnih vremena. Površina grada iznosi 293km, a broji 27.631 stanovnika.
Kada govorimo o prirodnim I kulturnim znamenitostima, značajno je spomenuti:
Vodopad Kravica nalazi se na rijeci Trebižat. Udaljen je od Ljubuškog 7 km. To je jedinstvena prirodna ljepota koju je izgradila voda rijeke Trebižat prolazeći kroz krečnjačke terene i taložeći sedru. Nadmorska visina rijeke Trebižat ispod vodopada iznosi 28 metara, dok je iznad vodopada 54 metra. U ljetnom periodu ispod slapa je moguće kupanje i uživanje u vodenim sportovima. U svako doba godine zbog velikih promjene u vodostaju i naravno promjeni vegetacije vodopad Kravica pruža različita i jedinstvena iskustva.
Vodopad Koćuša nalazi se u selu Veljaci u gradu Ljubuški i jedan je od najljepših prirodnih bisera ovoga dijela Hercegovine. Ljepota ovog vodopada i obližnjeg krajolika neće vas ostaviti ravnodušnim. Visina slapa je pet, a dužina 50 metara a u neposrednoj blizini nalaze se mlinovi i stupe. Prirodno bogatstvo ovog kraja čine sedimentne stijene tzv. sedra koja se taloži godinama, te ovaj slap čini atraktivnim.
U srednjem vijeku, na vrhu Buturovice podignuta je tvrđava koja se obično pripisuje hercegu Stjepanu, premda je starija od njega, a u pisanim se izvorima Ljubuški prvi put spominje 21. veljače 1444. pod nazivom Lubussa. Kompleks tvrđave sastoji se iz dva dijela. Središnja kula četverokutnog oblika, popularno zvana „Herceguša“, izgrađena krajem 14. ili početkom 15. st te perimetralni zid u obliku nepravilnog višekutnika sa masivnim kulama, nastao u osmanskom razdoblju nakon 1472. Godine. proglašena je u listopadu 2003. nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Godine 1884. kulturno osviješteni franjevci predvođeni fra Anđelom Nuićem utemeljili su svoj muzej na Humcu pored Ljubuškog, a to je ujedno i najstariji muzej u BiH. Jedan od najznačajnijih ostataka je glasovita Humačka ploča, natpis na starohrvatskoj ćirilici iz 12. stoljeća. Natpis govori o gradnji crkve sv. Mihovila župi nepoznatog imena. Najbrojniji srednjovjekovni spomenici u Ljubuškom zasigurno su stećci. Na 45 mjesta u Ljubuškom evidentirano je oko 600 stećaka.